Novu sezonu Balet HNK u Zagrebu započinje izvedbama monumentalne predstave Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva, za koju se krajem sezone tražila karta više.
Izvedbe su na rasporedu 11., 14. i 19.10. u 19,30 sati, te 22.10. u 18,00 sati.
Premijerno izveden protekle sezone, u godini svjetskog obilježavanja 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea u koreografiji Patricea Barta, slavnoga francuskog koreografa i dugodišnjega člana uprave Baleta pariške Opere, izazvao je nepodijeljeno oduševljenje i kritike i publike. Orkestrom će ravnati maestro Nikša Bareza. U predstavi sudjeluju: Iva Vitić Gameiro kao Julija, Andrea Schifano kao Romeo, Guiherme Gameiro Alves kao Tibaldo,Natalia Horsnell kao Grofica Capuleti, Takuya Sumitomo kao Mercuzio, Simon Yoshida kao Benvoglio, Duilio Ingraffia kao Paris, Azamat Nabiullin kao Grof Capuleti, Milka Hribar Bartolović kao Grofica Montecchi, Andrej Izmestjev kao Grof Montecchi, Rieka Suzuki kao Rosalinda, Martina Fici kao Dadilja, Andrej Barbanov kao Pater Lorenzo i drugi.
Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja. To slavno baletno djelo nastalo je prema Shakespeareovoj drami Romeo i Julija, jednoj od najljepših, najtragičnijih i najčitanijih priča svjetske literature koja već četiri stoljeća služi kao nepresušno vrelo inspiracije autorima različitih umjetničkih izričaja. Mnogi su skladatelji napisali glazbu za balet ili operu o nesretnim ljubavnicima, koji na početku života tragično skončaju zbog mržnje koja vlada između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi. Baletno djelo, prema sinopsisu Sergeja Prokofjeva i Leonida Lavrovskoga, majstorska je glazbena partitura bogata umjetničkog izričaja. Prokofjevljeva glazba omogućila je plesati Shakespearea i njegove likove, koji su time dobili novu dimenziju. Ovim je baletom otvorena posve nova stranica u povijesti baletne umjetnosti. Djelo je djelomičnu svjetsku praizvedbu doživjelo izvan Rusije, u Brnu 30. prosinca 1938. godine, a u integralnoj je verziji izvedeno 11. siječnja 1940. godine u Marijinskome teatru u tadašnjemu Lenjingradu, u koreografiji Leonida Lavrovskog. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ovo je šesto uprizorenje najpoznatije baletne ljubavne priče tragičnoga završetka. Prvo je bilo već 1948. godine, samo nekoliko godina poslije nastanka konačne redakcije partiture, u koreografiji Margarete Froman, a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. godine, tek upoznajući Prokofjevljev balet Romea i Juliju. Godine 1964. koreograf Dimitrije Parlić donio je svoju verziju baleta, 1972. godine novo uprizorenje potpisao je Ivica Sertić, 1983. Waczlaw Orlykowski je postavio balet premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama, a 2002. Dinko Bogdanić. Svaka od tih verzija temeljila se na klasičnome baletnom izričaju, dramaturški slijedivši Shakespeareov predložak. Najnoviji koreografski prikaz ovoga baleta ostvarit će Patrice Bart, slavni francuski koreograf iznimne reputacije, koji je mnogim svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama te utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike. U predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom, koji osobito vodi računa o karakterizaciji likova, sudjelovat će solisti i ansambl Baleta HNK uz pratnju Orkestra Opere zagrebačkoga HNK.
