U Službenom listu Europske unije od 30.09.2015. objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1738 od 21. rujna 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla – Lički krumpir.
Zato povodom četvrte godine Dana ličkog krumpira Općina Lovinac i Petar Hranuelli organizirju drugi put dvodnevnu Likovnu koloniju na temu LIČKI KRUMPIR.
Cijela manefestacija će se održati subotu 24.09.2016. od 11 sati na lokaciji Izletišta Cvituša i završava u nedjelju 25.09.2016. u kasne sate.
Sudjeluju umjetnici neki već poznati ličkom kraju, a to su : Mirjana Modrušan, Nikola Vudrag, Josipa Čamber, Marina Kolić, Petar Ćujo, Leonardo Dokša, Alana Kajfež, Ana Horvat i Nikša Lalin.
Bliski susreti
Karl Henz Jeron (Berlin) i Kruno Jošt (Lovinac)
“Kada bi biljke pričale, što bi nam sve rekle?” Ovo je bilo početno pitanje u suradnji umjetnika Karl Heinz-Jarona iz Berlina i Krune Jošta iz Lovinca koje je urodilo njihovim zajedničkim umjetničkim djelom pod nazivom “Bliski susreti”. Ime dolazi od kultnoga filma “Bliski susreti treće vrste” gdje komunikacija s vanzemaljskim životom počinje jednostavnim slijedom tonova. Slično kao u filmu, i ovdje se pokušava komunicirati jednostavnim zvukom, no ovoga puta s biljkom – krumpirom.
Heinz-Jeron i Jošt kroz dugogodišnji rad s zvukom i analognom elektronikom djeluju u polju inovativnih umjetničkih praski. Jeron je jedan od vodećih berlinskih umjetnika u “primitivnoj” robotici koju koristi kao propitivanje naših normi prema tehnološkom napretku. Jošt je magistrirao nove medijske kulture na berlinskom Trans Art institutu, a djeluju u polju zvuka i multimedije s tematikom okoliša.Sama skulptura se sastoji od drvenog dijela koje podsjećaju na kulinarski lokalni specijalitet ličke pole i pripadajućeg elektroničkog dijela koji na vrlo jednostavan način kreira komunikacijski portal između krumpira i čovjeka. Kako je krumpir odličan otpornik, u elektroničkom svijetu može poslužiti kao komponenta jednostavnog usklađivača koji s oscilatorom sintetizira zvuk te na taj način samim prolaskom elektrona kroz krumpir mi možemo “čuti” njegovu strukturu. Kada krumpir postavimo na “antene” elektronskog dijela ove skulpture, u različitim omjerima i različiti krumpir proizvesti će različite zvučne sljedove.
U svijetu suvremene umjetnosti ovakvi se radovi nazivaju zvučne skulpture, a za ovu je interesantan detalj da ulazi i u red ekoloških umjetničkih radova stoga što se elektrika za rad zvučnog dijela skulpture dobiva kroz tehnologije obnovljivih izvora energije. Sljedeći razlog leži u tome što skulpturalni dio sačinjava netretirano drvo koje će vremenom istrunuti i pretvoriti se nazad u hranjivu zemlju. Time ova skulptura dobiva nestalni ili privremeni oblik koji je također sveprisutan u našem okolišu. Kroz spoj tradicije i suvremenog, ovaj se umjetnički rad bavi najaktualnijim pitanjem današnjice – pitanjem klimatskih promjena. Naš odnos prema prirodi, naša nemogućnost komunikacije s njom te naša želja da sve probleme pokušamo riješiti tehnologijom upravo je odraz ovog konfuznog krumpir-robota koji pokušava da progovori, no kao i kod zbunjenog Gregora u Metamorfozi, čuje se samo kliktanje i škripanje.Djelo je nastalo kao suradnja umjetnika i znanstvenika za vrijeme rezidencijalnog boravka Karla Heinza Jerona tijekom desetog Multimedijalnog kampa (MMK16) u organizaciji Udruge kultura i edukacija u Centru za kreativna rješenja u Rasoji te u Prostorima UKE u Domu kulture Lovinac.
Rad se po prvi puta predstavlja publici za vrijeme Dana krumpira u Lovincu u galeriji Doma kulture s otvorenjem 24.9.2016. u 11 h.
Udruga kultura i edukacija nova je udruga u Lovincu koja djeluje u prostorima Doma kulture gdje je na rezidencijalnim boravcima do sada ugostila dvoje evropskih umjetnika koji se bave pitanjem zvuka. Projekt je podržan od Ministarstva kulture RH, općine Lovinac, Agencije za mobilnost i Zaklade za razvoj civilnog društva.
