Muzej Mimara i Veleposlanstvo Španjolske u RH predstavljaju izložbu „Miguel de Cervantes ili želja za životom“ španjolskog fotografa Joséa Manuela Navije, čime odaju počast jednome od najznačajnijih pisaca španjolske i svjetske književnosti Miguelu de Cervantesu u povodu 400. obljetnice njegove smrti, koja se obilježava tijekom cijele 2016.
Muzej Mimara će od 01. do 31.12.2016. ugostiti izložbu „Miguel de Cervantes ili želja za životom“ koju su zajednički organizirali Španjolska kulturna akcija (AC/E), Institut Cervantes i Španjolska agencija za međunarodnu razvojnu suradnju (AECID) kako bi obilježili 400. obljetnicu smrti toga velikog pisca.
Projekt je osmislio i realizirao fotograf Navia, koji uz pomoć 34 fotografije predstavlja vizualno putovanje mjestima i putovima kojima je prošao Miguel de Cervantes tijekom svoga mučnog i nesigurnog života, koji se na stanovit način i s dozom misterioznosti odrazio i u njegovim djelima.
Na ovoj izložbi, koja će se moći razgledati do 31. prosinca 2016., Navia je krenuo od samog čina fotografiranja glavnih mjesta vezanih za životni put Miguela de Cervantesa, tj. od tragova njegova života, i to na subjektivan i evocirajući način, tako da konačni rezultat ne bude još jedna zbirka fotografija različitih mjesta nego fotografska serija koja će oblikovati osobno viđenje jednog putnika, nastojeći taj Cervantesov teritorij, kako književni, tako i onaj stvarni, putem fotografije učiniti svojim, tj. našim.
Ukupno 34 fotografije koje čine izložbu popraćene su tekstovima i književnim citatima koji ih povezuju kako s piščevim životom, tako i s njegovim djelima. Alcalá de Henares, Valladolid, Madrid, Napulj, Lepant, Tunis, Alžir, Oran, Lisabon, Esquivias, Toledo, La Mancha, Andaluzija i Barcelona neka su od mjesta na životnom putu Miguela de Cervantesa.
„Za ovu izložbu želio sam fotografirati iste životne pozornice na kojima je Miguel de Cervantes (toliko puta zasjenjen vlastitim likom, don Quijoteom) proveo svoje dane i gdje je zamišljao mnoge od svojih likova; ceste i mjesta koja obuhvaćaju velik dio Pirenejskog poluotoka i dio mediteranskog svijeta: Italiju, Grčku, Tunis, Alžir…, uvijek usmjeravajući pozornost prema običnim ljudima i mjestima udaljenima od centara moći. O Cervantesu se može reći isto ono što je sam stavio u usta svog lika, licencijata Staklenka: Nisam ja za dvor i za palače, bojažljiv sam i ne umijem laskati“, objašnjava nam autor.
Navia tvrdi da je za njega bio izazov još se jedanput bezrezervno suočiti s teškim i uzbudljivim odnosom koji se uspostavlja između slike i riječi, fotografije i književnosti, uvijek polazeći od važnosti koju kao fotograf pridaje ideji traga nasuprot ideji aure, tj. tražiti ono otkrivenje ili „privid blizine, koliko god daleko može biti ono što ga je ostavilo iza sebe, kao što je rekao Walter Benjamin“.
Putujuća izložba
„Miguel de Cervantes ili želja za životom” pripremljena je u prilagodljivom formatu koji omogućuje njezino istodobno postavljanje u različitim gradovima. Tako je nakon svoga prvog predstavljanja u Institutu Cervantes u Madridu bila izložena u mnogim španjolskim gradovima, u nekoliko centara Instituta Cervantes i u mnogim AECID-ovim kulturnim centrima u inozemstvu.
