Izložba posvećena 30. obljetnici djelovanja Muzeja Mimara otvara se 18.07., a razgledati je možete do 30.09.2017..
Izložba je hommage, kako velikom donatoru Anti Topiću Mimari i njegovu plemenitu životnom cilju tako i svim ostvarenjima kojima su ispunjena tri desetljeća djelovanja muzeja i koja su, nesumnjivo, potvrdila donatorovu viziju. Fundusom i brojnim vidovima muzejske aktivnosti Muzej je, naime, jasno pozicioniran kao jedno od najznačajnijih znanstveno-edukativnih središta te je ujedno nezaobilazna točka isklične kakvoće u uklapanju Zagreba i Hrvatske u gustu mrežu kulturnih svjetskih središta. Time je dobio ulogu živoga poticajnog žarišta čija se postignuća, sasvim logično, odražavaju na cjelokupni život grada i osnažuju percepciju europskoga i svjetskog značenja Hrvatske.
Središnji dio izložbe predstavlja odabir od 75 znanstveno obrađenih djela iz raznorodnog fundusa Muzeja koji nedvojbeno potvrđuje njegovu jedinstvenu vrijednost i značenje. Arhivski materijal, tiskovine, fotografije te obiman dvojezični katalog koji prati izložbu, daju presjek njegove djelatnosti, potvrđujući veličinu i plemenitost vizije koja je vodila donatora i koja se jasno ostvarivala tijekom gotovo tri desetljeća što su protekla od otvorenja Muzeja.
„Muzej Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara – Muzej Mimara, otvoren je 17. srpnja 1987. na Rooseveltovu trgu 5, u Zagrebu. Fundus tvori zbirka umjetnina koju je gospodin Ante Topić Mimara (Korušce, 7. travnja 1898. – Zagreb, 30. siječnja 1987.), slikar, restaurator i kolekcionar, ostavio svojoj domovini donacijom iz 1973. i dodatkom donaciji iz 1986. želeći da taj muzej postane kulturno-edukativno središte čija će svakodnevna djelatnost ispunjavati sve pore društvene komunikacije, oplemenjujući i dajući svrhovitost dostojanstvu života namijenjenog čovjeku. Muzej je smješten u za tu namjenu preuređen središnji dio kompleksa tzv. Školskog foruma, koji je na poticaj Ise Kršnjavog, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade 1891. – 1896., izgrađen 1895. (projekt je njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera).
Muzej Mimara od prvog je dana djelovanja prebogatim i raznorodnim fundusom prezentirao svoju svekoliku slojevitu kulturološku širinu. Studije, katalozi, popratne izložbe, predavanja na kojima su detaljno obrađena i predstavljana pojedina djela i segmenti muzejskih zbirki, ali i važne međunarodne izložbe, izložbe uglednih suvremenih hrvatskih umjetnika, promocije monografija, suradnja s drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i svijetu – sva ta događanja obilježavaju djelatnost Muzeja Mimara“(odlomak iz kataloga izložbe).
Prisjetiti se širine i kakvoće svih slojeva fundusa te značaja svakodnevne vibrantne aktivnosti Muzeja Mimara te uvijek iznova u ostvarenom naći poticaj za budućnost – ciljevi su na koje nas poziva ova izložba.
(mr.sc. Lada Ratković Bukovčan)
