Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Retrospektivna izložba ‘Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji’!

U četvrtak, 18.05. u 19 sati, u Modernoj galeriji bit će otvorena izložba „Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji“, to je prva je velika izložba retrospektivnog karaktera umjetnikovih djela nakon njegove posljednje retrospektive u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1999. godine. U prosincu 2016. godine Moderna galerija sklopila je donatorski ugovor s umjetnikovim sinom, dr. sc. Zoranom Paraćem, kojim je u trajni fundus Moderne galerije upisano 155 ulja na platnu, crteža, akvarela i gvaševa te 213 brončanih medalja i sadrenih predložaka / modela za medalje. Donacija obuhvaća niz antologijskih umjetnikovih djela, kojima je fundus Moderne galerije trajno obogaćen za opus jednog od najvećih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža, Juga, ali i teme ženskog akta u pejzažu. U kritički prezentiranoj selekciji opsežne donacije, kustosice Iva Körbler (slike) i Tatijana Gareljić (medalje) odabrale su 94 uljane slike i 42 medalje.

Dalibor Parać (Solin, 1921.-Zagreb, 2009.), hrvatski slikar i medaljer. ALU u Zagrebu upisao je 1940. godine, gdje je pohađao slikarske klase Omera Mujadžića i Krste Hegedušića, a diplomirao u klasi Ljube Babića 1948. godine. 1950. Završio je specijalku kod Ljube Babića te bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1950.-1952.).

U ŠPUD u Zagrebu predavao je crtanje i pismo od 1952. do 1961. godine. Do odlaska na ALU 1961. godine u svojstvu docenta, bio je ravnateljem ŠPUD- a. Na ALU je predavao crtanje i slikanje na grafičkom te kasnije na slikarskom odjelu, a bio je i dekan ALU od 1971. do 1974. godine. Godine 1986. je umirovljen, ali ostaje na ALU do 2009. godine u svojem atelijeru.

Bio je također jedan od članova zagrebačke Galerije Forum (1976.-1993.).

Dobio je godišnju i glavnu Nagradu grada Zagreba 1977. godine te 1993. godine Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Dalibora Paraća danas vrednujemo kao autentičnog nastavljača tradicije Ignjata Joba, Petra Lubarde, Otona Postružnika, Ive Dulčića, Antuna Motike, a posebice Otona Glihe i Frane Šimunovića u kontekstu „pojmovne mitografije“ pejzaža.

Donacija Dalibora Paraća, poetski i morfološki zasebnog umjetnika u okviru domaćeg pejzažnog slikarstva, poslužila je kao utemeljen povod za novu retrospektivu na temelju kritičkog izbora iz umjetnikove ostavštine, s presjekom svih stilskih faza, od prve polovice pedesetih godina 20. stoljeća do zadnjih slika iz 2004. godine.

„Naime, osim aktualne donacije, rukovođeni smo tezom kako ovom slikarskom opusu vrijeme nije ništa oduzelo, niti umanjilo u njegovoj aktualnosti, vrijednosti i stilskoj autentičnosti, čak je učvrstilo umjetnikovu ekskluzivističku poziciju ‘čistog’ slikarstva u motivima mitski prosanjanog zavičaja. U maniri lirske apstrakcije, ali izvan bilo kakvog stilskog determinizma između apstrakcije i reducirane figuracije, impresionističkog i ekspresionističkog – ili gestualnog – Dalibor Parać postavio je nove parametre u slikanju pejzaža, stvarajući u zadnjih nekoliko desetljeća života djela u kojemu su akt i pejzaž jedna neodvojiva cjelina. Morski pejzaž Brača, Kozjaka, Kaštela i Solina, ali i obronke Klisa slikao je napamet, po sjećanju, s posebnim osjećajem za kolorit i svjetlost na slici. Kritika je često isticala umjetnikovo himničko i senzualno osjećanje slike u maniri ‘apstraktnog impresionizma’ (Zdenko Rus), čija se vibrantna paleta u već visokim umjetnikovim godinama preobrazila u sasvim neobično snažne, gotovo fluorescentne nijanse ružičaste, plave i žute boje, sasvim izvan prihvaćenih kanona tonske palete Paraćeve generacije hrvatskih slikara“ (iz teksta Ive Körbler).

“Uz respektabilni slikarski opus, Parać je ostvario zapaženi medaljerski opus, nastao u razdoblju od 1999. do 2003. godine. U ostavštini Dalibora Paraća, o kojoj je do donacije skrbio umjetnikov sin Zoran Parać, nalazilo se 219 medaljerskih djela, od kojih je 213 djela g. Zoran Parać darovao Modernoj galeriji. Donacija se sastoji od lijevanih brončanih, uglavnom dvostranih portretnih medalja, sadrenih modela te negativa aversa i reversa brončanih djela. Neke medalje su rađene u više inačica ili odljeva. Većina ih je signirana, a rijetko koja medalja je s datacijom. Na izložbi će biti izložene 43 brončane medalje.

„Medalje Dalibora Paraća umjetnikov su amblemski memento. Na spomenicama su portreti muškaraca, žena i djece; lica iz umjetnikove obitelji, kruga prijatelja, suradnika i kolega slikara, kipara, povjesničara umjetnosti, arhitekata, redatelja, portreti akademika, glazbenika, liječnika, pravnika, mnogih javnih i uglednih lica iz prošlosti, politike, admirala i moreplovaca. Većina portretiranih su umjetnici i dobitnici Nagrade Vladimir Nazor, prestižne hrvatske državne nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja, koja je dodijeljena i D. Paraću, 1993. godine za životno djelo. Parać je portretirao i umjetnike okupljene oko zagrebačke Galerije Forum. Na medaljama su česti i sudionici antifašističke borbe u II. svjetskom ratu. Omiljena tema su mu i admirali vezani za hrvatsku povijest. Umjetniku su to bile značajne osobe, koje su ga nadahnule prema suverenom proširenju likovnog izričaja i radoznalim posezanjem za novim medijem, u posljednjem desetljeću umjetničkog djelovanja, nakon bogatog slikarskog stvaralaštva“ (iz teksta Tatijane Gareljić).

Slične vijesti

Odgovori

Copyrıght 2014 HIT Naklada. All RIGHTS RESERVED.